La santé sé sirtou awar in vi ékilibré,
na la santé lo kor (fizik), é moral (la tèt). Si lé dé lé pa an armoni tout
i kapot, inn i va pa san lot si, inn lé malad lo osi lé fay. Souvandéfwa
sé nou minm i rod malèr po nout kor, nou rod tout sort konplikasyon, apréla
nou kri. Wa di amwin lo kor lé fèb i giny pa résisté mé souvan noré bézwin
inn ti déklik po fé prann anou konsyans, lé dir trouv lo dékil mé fo rodé!
(Zanfan i di papa tap pa mwin domin mi fé arpi, mé i kriz pa li domin li arkomans
pourta zot wa di mwin lokou i fémal).
|Byin dormir|Brilir léstoma|Diaré|Figir
fatigé|Kranp dann la zanm|Kriz
lofwa|Mové alinn|Poro|Pou| Zanpoul|Zyé|
Byin dormir : In bon romèd po byin dormi avan tout
zafèr sé pa fér in ropa lour, sirtou prann in tizane avan dormi (kamomy,vèrvinn...).Na
osi bann térapi konm, lotosigèstyon,relaksasyon,la mizik dous.
Brilir léstoma : In nafèr lé vréman anmèrdan é fatigan
kank out léstoma i bril, arla in triktak, swa ou tiliz laktoz lé an vant an
farmasi lé pa sèr 1 ti kiyèr a kafé dann in vèr dolo, 1 ti kiyèr la poud may
dann in vèr dolo glasé, Konm nou lé Larénion na rosèt péi i mars byin (bètel
maron, larbr wayazèr...)
Diaré :1 kiyèr kafé sik fin sanm 1 kiyèr kafé nwa
mikad rapé, biyn mélanzé é zot i aval sa. Sinonsa sa fé piblisité in bon vèr
koka, pèpsi lé osibon.
Figir fatigé : in
tiktak ké mwin la trouvé po sat la figir lé fatigé (krazé), po sa i fo fé bouy in
litr dolo sanm in ponyé grin fenouy. Lès sa rédwi, apréla tir ali desi lo fé mèt
in sèrvyèt desi out tèt é fé in bin vapèr, po réidrat zot po nana i tiliz rondèl
konkonm, lo prti blan zis annsou la po melon (pastèk)...
Kranp dann la zanm : napwin ariyn i fé mal konmsala.
Pourtan i paré na in mwayin po
fé pas sa vitman, kank bann promyé doulè i komans fo fé in garo odési lo zanm
ataké sèr for détrwa minit, é konm
di banna la tour lé zowé, zot sar soulazé vitman.
Kriz lofwa : koup san plisé, in sitron pa trété an
ron.Vid dési in litr dolo bouyant desi mèt in gro kiyèr domyèl.Lès infizé bwar
par ti tas dann la zourné. ( tansyon mal léstoma i pé nirdin ta dot soz, lalkol,
sokola, ropa tro arozé. Si i pas pa lo bann tiktak konsil touzour zot doktèr).
Mové alinn : mi sar pa donn azot la rosèt po awar
in bon lodèr labous, pars lo sèl sak mi koné, sé bros out dan omwin 2 fwa par
zour. Sirtou alé souvan dantist pars lo koz mové alinn sé lo tartr, ou pé manz
ninport kèl zafèr po fé rosort in bon lodèr, li sar touzour la (lo tartr si
lo dan sé li i gard konm in lépon) .
Poro : Fo fé tranp
in nwit bann morso lapo zoranz dann vinèg blan in nwint konmsala, (mosro
grandèr lo poro).
Zot i mèt lo koté blan si lo poro sanm in pansman, zot i fé sa 2 fwa dann 24 èr si
in sominn, défwa o boud 2, 3 zour lo nafèr i disparèt.
Pou (Trèman lopou) :gran ou sevé long,
lo pou sé in traka po tout domoun é sirtou kank ou atann pa. An piblik li mars
tou nwar veti si out somiz blan, sé la out tèt i gonf.
Arla in tiktak i mars asé byin apré out sanpwin, fo fé in lapré sanpwin, sinonsa
itiliz bann sanpwin 1 a1,sinonsa na i mèt inpé vinèg dann lo é i lav zot tèt,inpé pli
sès na bann trètman lafarmasi lé konséyé po bann zinn marmay.
Zanpoul : prévnir avan géri (frot bann zandwra
lé sansib sanm fèy plantin).E
si zot na déza lo zanpoul an kèstyon fo prann lo ti po dann in
koky zèf (sat lé ant lo koky é lo blan mèt dési lo zanpoul avan dormi.
Zyé : zot tout i koné ké lo zyé sé in nafèr inportan dann
la vi, alors fo féé atansyon. Kank zot zyé lé irité, i grat tousala, in soz
prann in boutèy dolo fane inn tipé dési. Epi konm sé in nafèr lé inportan dann
la vi lo problinm kank lé grav sèl solisyon : doktèr, in not zafèr lé éfikas
sé kank ou la rogar bann domoun fé soudir a lark sé bann rondèl pomdetèr si
lo zyé lé a 100% éfikas.
WebMaster ZORZ
Accueil-Home
© GEORGES SOUBOU EVOLUTION CULTUREL ILE DE LA REUNION.